KORIZMENA POSLANICA BISKUPA PETRA PALIĆA

„Što smo vidjeli i čuli, navješćujemo i vama da i vi imate zajedništvo s nama!“ (1 Iv 1,3)

Draga braćo svećenici, redovnici i sestre redovnice, draga braćo i sestre, Kristovi vjernici laici!

1. Započinjemo još jedno sveto liturgijsko korizmeno vrijeme. Korizma počiva na tri stupa: na molitvi, postu i djelima ljubavi. U pripravi za Jubilej 2025. papa Franjo nas poziva da ovu godinu posebno posvetimo molitvi.
Molitva je zapravo izričaj onoga tko smo mi. Stvoreni smo za odnos s Bogom. Indijski aktivist i državnik Mahatma Gandhi je govorio da je molitva potrebnija našoj duši nego hrana tijelu. Tijelo može postiti, duša ne može. Kao ljudska bića, trebamo moliti i potrebni smo molitve. Sveta Majka Terezija je rekla o molitvi: “Prije sam vjerovala da molitva mijenja stvari, ali sada znam da molitva mijenja nas, a mi mijenjamo stvari.“

2. Klasična definicija kaže da je molitva “uzdizanje našeg uma i srca Bogu". Svaka osoba ima svoje iskustvo molitve. Međutim, ono što je važno jest da svatko od nas odvoji vrijeme za molitvu, kratku ili dužu, u svojoj svakodnevnoj rutini. Za kršćane je molitva razgovor s Bogom, s Bogom koji gleda i pazi na nas, s Bogom koji nam se približio u Isusu Kristu, s Bogom koji nam daje dostojanstvo svojih sinova i kćeri.
Molitve je poput dolaska “kući" Bogu. Često smo negdje vani i okolo, radimo ovo i ono, i stoga je dobro s vremena na vrijeme vratiti se kući duhovno i razgovarati s Bogom o tome što se događa u našim životima, našim planovima, našim nadama, našim razočaranjima, našim izazovima i našim patnjama.

3. Jedna od iznenađujućih Isusovih uputa je da trebamo “uvijek moliti” (Lk 18,1-8; 21,36). Kako to učiniti? Imamo obitelj za koju se treba brinuti, posao kojim se moramo baviti, obroke koje trebamo pripremiti, kupovinu koju treba organizirati, školu za djecu, sportske i rekreacijske aktivnosti. Ono s čime su se crkveni pisci u ranoj Crkvi složili govoreći o molitvi jest da ne moramo doslovno provesti dan na koljenima moleći se. Sve naše aktivnosti mogu postati molitva ako se čine u Kristovu duhu. Ako pokušamo unijeti ljubav u sva svoja djela tijekom dana, tada Krist živi u nama i Krist se u nama uvijek moli svom Ocu. Međutim, kako bismo njegovali Kristov duh u sebi, moramo imati posebne trenutke molitve i razviti male prakse koje nam pomažu vratiti naš um i srce Isusu Kristu tijekom dana. Kršćanska duhovnost poznaje bezbroj načina koji nas upućuju u molitvene navike, bilo da se radi o osobnoj ili zajedničkoj molitvi, kao i dovoljno različitih molitvenih obrazaca. Pritom ne smijemo zaboraviti da je molitva Oče naš jedina molitva koju je Isus prenio svojim učenicima; da euharistija, odnosno Sveta misa ostaje izvor i vrhunac svega kršćanskog života (LG, 11), a sakramenti uzvišeni sveti znakovi po kojima kršćanin na najizvrsniji način prima milost, koju Bog u sakramentima Crkve izlijeva u svako iskreno i otvoreno srce.

4. Još je jedna važna dimenzija molitve, koja duboko dotiče i život naših biskupijâ, a to je zajedništvo. Molitva nikada nije samo osobna. Svako ponašanje pojedinca ima utjecaj na zajednicu. Ne postoji nešto poput čisto privatnih radnji. Djelo ljubavi ili molitva može ojačati i posvetiti cijelu zajednicu.
I upravo jer je Crkva pozvana biti sakramentom ljubavi i jedinstva u svijetu, poslanje svih nas mora biti dovesti sve u međusobno zajedništvo u ljubavi i jedinstvu, tražeći prikladna sredstva za očuvanje, zaštitu i njegovanje zajedništva u Crkvi, župama, obiteljima, na radnim mjestima.
Najveća prijetnja poslanju Crkve nije od vanjskih čimbenika kao što su sekularizam, relativizam, materijalizam, konzumerizam ili onaj drugi i drugačiji. Najveći neprijatelj poslanja Crkve dolazi iznutra, od nas samih, bilo da smo svećenici, redovnici, redovnice ili vjernici laici. U ovogodišnjoj Korizmenoj poruci papa Franjo nas poziva da učinimo korak koji je važan za uspjeh korizme, a to je vidjeti stvarnost. Pozvani smo, dakle, vidjeti stvarnost u našoj biskupijskoj, župnoj, redovničkoj, obiteljskoj zajednici.
Stvarnost koju živimo u našim biskupijama i koju godinama osjećamo je podijeljenost i razjedinjenost. Međusobne podjele nekada su toliko utjecale i utječu na sve nas, tako da nemamo više snage ni gorljivosti usredotočiti se na svoje poslanje i potrebe i patnje onih koji su povjereni našoj skrbi, a osobito onih izgubljenih u vjeri i životu. To je ono na što nas je Isus upozoravao u evanđelju kada je rekao: „Ako se kraljevstvo u sebi razdijeli, ono ne može opstati. Ili: ako se kuća u sebi razdijeli, ona ne može opstati.“ (Mk 3,24)
Pozvani smo ovu Korizmu shvatiti kako povlašteno vrijeme ne samo jačanja zajedništva i jedinstva u svom zajedničkom poslanju na slavu Božju, nego i vrijeme borbe protiv neprijatelja jedinstva unutar naše kuće. To je najprije drevni grijeh oholosti i ponosa, onaj stari Adam, koji trajno boravi u nama. Tu je zatim iskrivljeno poimanje crkvenosti, osobni interesi, ogovaranje i nesporazumi koji vode sve do otvorenog rivalstva i animoziteta. Držanje običaja i starih struktura radi sentimentalizma učinit će poimanje Crkve krivim i samu Crkvu suvišnom. Ne postoje „svete krave“ koje ne možemo žrtvovati Bogu za Njegovu veću slavu, bez obzira na to koliko smo privrženi prošlim tradicijama i običajima.

5. Kao biskup Katoličke crkve u ovim biskupijama, svjestan sam svoje dužnosti, poslanja i uloge kao pastira ovih biskupijâ, ujediniti cijelu biskupijsku zajednicu, svećenike, redovništvo i laike, kako bismo svi mogli ostvariti svoje poslanje jedinstva u zajedništvu. Podjele među vjernicima, u samim obiteljima, osobito u župama koje, nažalost, praktično ne žive u redovitom i istinskom zajedništvu Kristove Crkve u našim biskupijama još uvijek su, nažalost, naša svakodnevnica.
Stoga pozivam i potičem sve vas braćo svećenici, redovnici, redovnice i sve vas dragi vjernici na iskrenu i zauzetu molitvu za mir u svijetu, u našim obiteljima, za zajedništvo u našim biskupijskim zajednicama. Osobito vas pozivam na molitvu za sve one na području naših biskupija u neregularnim župama koji ne žive potpunu pripadnost i zajedništvo u Kristovoj Crkvi.
Zajedništvo i osobna i zajednička molitva neophodni su za plodnost našeg poslanja. Molitva i zajedništvo moraju biti ispred službe i svaka crkvena služba i svaka crkvena zajednica i institucija mora biti prožeta snagom molitve i zajedništva. Jer, ako nema molitve i zajedništva, nema ni uspješnog i kvalitetnog poslanja. Neuspjeh u molitvi je pokazatelj ponosa, jer mislimo da možemo izvršiti Kristovo poslanje koje nam povjerava bez njegove pomoći i bez njegove milosti, izbjegavajući život u punom zajedništvu Njegove Crkve.

Moleći svjetlo i snagu Duha Svetoga u izgradnji našega zajedništva, kao i zagovor Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa i svetoga Mihovila, zaštitnika naših biskupija, svima udjeljujem Božji blagoslov za iskreni i djelotvorni korizmeni hod!

+ Petar, biskup

******************

SINODALNI HOD 2021. – 2023.

Papa Franjo pozvao je cijelu Crkvu na sinodalni hod kako bismo ojačali zajedništvo i sudjelovanje u zajedničkom poslanju. Svojim savjetima, iskustvima i očekivanjima svaki je vjernik pozvan doprinijeti obnovi Crkve i razvijanju sinodalnog načina života.

ŠTO JE TO SINODA?

Biskupska sinoda je crkveno savjetodavno tijelo koje se od 1965. redovno održava svake tri godine, na način da se okupe biskupi iz različitih dijelova svijeta i zajedno promišljaju o nekoj temi koja je važna za Crkvu i društvo. Biskupi su predstavnici svojih crkvenih zajednica i na Sinodi su njihov glas.

Prema odluci pape Franje, ovoj sinodi prije samog zasjedanja biskupa prethodi sinodalni hod i vrijeme slušanja od dvije godine. Prvi dio tog hoda održavat će se u biskupijama i župama, gdje će se poticati, razvijati i njegovati procese suodgovornosti svih članova Crkve.

ŠTO JE TO SINODALNOST?

Sinodalnost znači dijeliti zajedno odgovornost za našu Crkvu. To uključuje i papu i biskupe i svećenike i redovnice i redovnike i vjernike laike. Tako je funkcionirala i prva Crkva okupljena oko apostola. Ova Sinoda želi nam to iznova posvijestiti i podsjetiti nas koliko je svaki pojedinac važan i potreban.

Kroz sinodalna savjetovanja koja će se odvijati u župama diljem svijeta, svatko je pozvan doprinijeti izgradnji zajednice. Kroz razgovore i molitvu, razmišljat ćemo i razlučivati o trenutnom stanju u kojem se nalazimo. Slušajući jedni druge, osluškivat ćemo Duha Svetoga i tražiti smjer kojim Crkva treba ići, kao i svoju ulogu na tom putovanju.

KOJI JE CILJ OVOG PUTOVANJA?

Cilj sinodalnog putovanja nije tek prikupiti informacije i ideje, nego prepoznati u drugima pored sebe braću i sestre s kojima sam pozvan zajedno živjeti.

Stoga nam je ovo poziv i prilika da otvorimo vrata Crkve Dobrog pastira, koja ulijeva povjerenje, koja se nada, vida rane, stvara nove i dublje odnose, koja gradi mostove i u kojoj svatko zna da je važan. Crkve koja nije arhaična institucija koja se zatvara tradiciju već živa zajednica suputnika na zajedničkom putovanju.

ŠTO MOŽEŠ UČINITI?

1. Ispuniti upitnik – na izlazu iz crkve preuzmete letke, popunite ih i vratite. Preuzmite onoliko letaka koliko je odraslih članova u vašoj obitelji. Anketa je anonimna. Ja kao župnik je neću čitati i analizirati. Popunjeni listići iz svih župa naše biskupije dostavit će se u Mostar, gdje će se analizirati a rezultati poslati u Vatikan. Budite iskreni i prema sebi i Crkvi kad je budete popunjavali jer se želi čuti i vaš glas. Već od sljedeće nedjelje moći će se dostaviti popunjeni listići i ubaciti u zatvorenu kutiju. Rok za dostavu listića je do završetka korizmenog vremena.

2. Može se ispuniti online upitnik na ovom linku: https://biskupija-mostar.ba/sinoda/upitnik/ 

3. Sudjelovati u sinodalnom savjetovanju u svojoj župnoj zajednici. Više informacije možete saznati u župnom uredu.

******************

DEVETNICA SV. ANTI OD 4. DO 12. 6. 2021.

Devetnica započinje 4. lipnja 2021., petak, a završava 12. lipnja 2021., subota.  Pobožnost započinje u 19 sati. Nakon pobožnosti uslijedit će sveta misa. Svakog dana devetnice bit će mogućnost za ispovijed.

Devetnicu sljedećim redoslijedom u petak, 4. lipnja 2021., predmole:

1. župnik
2. Andrea Doko
3. Leo Miloš
4. Iva Vidović
5. Anđela Doko
6. Marija Brkić
7. Antea Soče
8. Josip Doko
9. Petar Pehar
10. Iva Bevanda
11. Anđela Doko
12. Iva Vidović
13. Andrea Doko

******************

BLAGOSLOVI POLJA U ŽUPI SV. ANTE PADOVANSKOGA, PLOČE-TEPČIĆI

Subota, 1. svibnja 2021., sv. Josip Radnik
11:00 Misa i blagoslov polja na Crkvinama

Nedjelja, 2. svibnja 2021., 5. vazmena nedjelja
11:00 Misa i blagoslov polja na Oborinama

Nedjelja, 9. svibnja 2021., 6. vazmena nedjelja
11:00 Misa i blagoslov polja na Goloj Kosi
12:00 Misa i blagoslov polja na Dobrom Selu

Nedjelja, 16. svibnja 2021., 7. vazmena nedjelja
11:00 Misa i blagoslov polja na Slipčićima (Arapi)

PREDSTAVLJANJE ROMANA “TRAGEDIJA SRETNIČKIH SVATOVA"