Kvatre ili četverovremena, godišnji su ciklus liturgije, u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi. Nastale su u Rimu kao reakcija na poganska slavlja koja su bila tri puta godišnje vezana uz poljoprivredne poslove. Od 5. stoljeća kvatre su služile kao priprava za primanje svetih redova. Najstarija vijest o kvatrama nalazi se u jednom spisu Poncija Maksimuma iz 4. stoljeća, poziva se na proroka Zahariju i preporučuje post četiri puta u godini. Slavlju kvatri pripada čitav tjedan, a ne samo pokornički dani srijede, petka i subote. U te dane predlaže se post, a molitva na određene nakane vrijedi za čitavi tjedan. Nakon Drugog vatikanskog sabora određeno je da svaka biskupska konferencija odredi za svoje područje način na koji će slaviti kvatre. Naši su biskupi odredili da se kvatre slave u ovim terminima s navedenim nakanama:

• Zimske kvatre – kvatrena subota je 16. prosinca ili subota koja neposredno prethodi 16. prosincu. Ove su kvatre posvećene kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva. Uzima se misa za ljubav.
• Proljetne kvatre, u tjednu nakon Prve korizmene nedjelje posvećene su pokori i obraćenju. Uzima se misa za oproštenje grijeha.
• Ljetne kvatre u tjednu nakon Duhova posvećene molitvi za posvetu ljudskog rada i urod zemlje. U gradskim se crkvama uzima misa za posvećenje ljudskog rada, a u seoskim crkvama misa za sjetvu, ili u svakoj potrebi, za vedrinu, za lijepo vrijeme, itd.
• Jesenske kvatre, poslije blagdana Uzvišenja svetoga Križa, posvećene su molitvi za svećenička i redovnička zvanja. Uzima se misa za svećenička ili redovnička zvanja.